Verujem da će, zahvaljujući investiranju Evropske investicione banke, generacije đaka koje rastu u Srbiji moći da uče u savremenim učionicama i steknu digitalna znanja značajna za njihovu budućnost, mnogo više od onoga što smo to moja generacija i ja imali prilike
DUBRAVKA NEGRE, šefica Regionalnog predstavništva Evropske investicione banke za Zapadni Balkan, u svojoj prvoj kolumni “Moj film” za KARAKTER
Kvalitetno obrazovanje predstavlja stub svakog civilnog društva i svih koji neguju prave vrednosti. Uvek sam stremila tome i borila se za priliku da učim i napredujem. Znamo da je 90-ih školovanje predstavljalo pravi izazov u Srbiji, kada su sredstva za rad i dostupnost učila bili krajnje ograničeni. Čitave generacije su morale da se snalaze na razne načine kako bi naučili strani jezik ili došli do neophodnih informacija. Zato sam nakon studija na Ekonomskom fakultetu u Beogradu, nastavila školovanje u Milanu i Los Anđelesu, gde sam magistrirala međunarodnu ekonomiju i menadžment. Od tada do danas, usavršila sam, neprestano učeći, tri strana jezika – italijanski, engleski, francuski – i imala prilike da praktikujem ruski.
Iz ne tako zavidne pozicije Srbije za vreme rata, hiperinflacije i bombardovanja, došla sam u situaciju da steknem važno radno iskustvo u najvećoj finansijskoj instituciji na svetu i vodim kapitalne investicije u našoj zemlji i regionu.
OD ORONULIH DO DIGITALNIH
Premijerna prilika da pomognem srpskom obrazovanju ukazala se 2004. godine, kada je Evropska investiciona banka (EIB) potpisala prvi zajam, kao strateški partner Srbije, za urgentnu modernizaciju osnovnih i srednjih škola vredan 25 miliona evra. Taj projekat se ticao popravljanja najhitnijih oronulih krovova, fasada i stolarije za decu u srpskim školama, između ostalog. Od tada do danas, institucija koju predstavljam je investirala 275 miliona evra u inovacione centre, obnovu i opremanje više od 200 osnovnih i srednjih škola, kao i naučnih laboratorija i fakulteta. Krajem novembra smo potpisali najnovije ulaganje u srpsko obrazovanje i očekujemo da uskoro krene sa realizacijom projekat Povezane škole, tokom koga će 1.900 škola dobiti brz internet i IT opremu, a nastavnici obuku za digitalne veštine. Ovu inicijativu podržali smo sa 65 miliona evra, kao i sa značajnim bespovratnim sredstvima. Verujem da će generacije đaka koje rastu u Srbiji moći da uče u savremenim učionicama i steknu digitalna znanja značajna za njihovu budućnost, mnogo više od onoga što smo to moja generacija i ja imali prilike.
Virtuelna realnost, veštačka inteligencija, biomedicinsko inženjerstvo više nisu daleka budućnost za našu zemlju, nego polako postaju realnost
Istraživački centar Petnica je danas moderniji centar od onoga koga smo posetili 2009, kada smo se odlučili da investiramo u srpsku nauku
RAZVOJ NA ZNANJU
Nikla su i tri naučno-tehnološka parka u Srbiji, u Nišu, Beogradu i Novom Sadu. Ovaj koncept je kod nas još uvek nedovoljno poznat, ali u pitanju su inovativni centri budućnosti. Upravo su oni stecišta za inventivne preduzetnike, koji uz pomoć stručne pomoći mogu da razvijaju svoje ideje i plasiraju ih na tržište. Primene ovih inovacija su mnogostruke – od poslovnih softvera za digitalizaciju poslovanja i prvog srpskog respiratora, do termalnog pulta za beskontaktno merenje temperature i dezinfekciju ruku, koji je već našao svoj put do svetskih tržišta u vreme pandemije Covid-19.
Istraživači i mladi naučnici dobili su nove laboratorije i na Elektrotehničkom fakultetu u Beogradu i Elektronskom fakultetu u Nišu, gde stiču znanja kojima će moći da konkurišu bilo gde u svetu. Oblasti poput virtuelne realnosti, veštačke inteligencije, biomedicinskog inženjerstva nisu više daleka budućnost za našu zemlju, nego polako postaju realnost.
Obnovom pogona za proizvodnju vakcina, Institut Torlak je posle 15 godina počeo da proizvodi vakcinu protiv gripa. Sve ovo, verujem, daje nadu za neku novu Srbiju gde će mladi dobiti podjednake šanse za razvoj, kao i njihovi vršnjaci u drugim zemljama. Napredak zasnovan na znanju i inovacijama predstavlja najbolji temelj na kome jedna država može da se gradi i nađe svoje mesto u novoj ekonomskoj i životnoj realnosti.
Nadam se da će dobijenu opremu i savremenu infrastrukturu država moći adekvatno da održava da bi trajala i bila korisna naraštajima koji dolaze, ali i da je dalje nadgrađuje u koraku sa svetskim trendovima. Da ne zaboravim Istrazivačku stanicu Petnica, u kojoj stasavaju mladi naučni kadrovi već više od 30 godina, kroz prilagođne naučne programe za osnovce, srednjoškolce, studente i nastavnike. Danas je to mnogo moderniji centar od onoga koga smo posetili 2009, kada smo se odlučili da investiramo u srpsku nauku.
Znam da školama širom Srbije još štošta nedostaje, kao i fakultetima, i da još posla ostaje da se uradi. Međutim, verujem da su mojim ličnim zalaganjem – kao nekoga ko je potekao iz ovog obrazovnog sistema, kao i banka za koju radim, i u kojoj sam uvek podržavala ulaganje u prosvetu – stvoreni bolji uslovi za učenike i nastavnike u Srbiji od onih koji su postojali pre 15 godina.