Izvor: N1 Zagreb / Foto: YT Printscreen (Open Government Partnership)
Napetosti oko Ukrajine su na vrhuncu nakon ozbiljnih upozorenja o ruskoj invaziji i razgovora Džoa Bajdena i Vladimira Putina koji nije doneo nikakve pomake. U međuvremenu Rusi i dalje gomilaju vojsku, a u Moskvu danas putuje nemački kancelar Olaf Šolc koji će posle Rusije otići u Kijev.
Svakodnevni život u glavnom gradu Ukrajine ničim ne odražava ratnu pretnju dojučerašnje braće s Istoka.
„Ja ne mislim da će biti rata. Ratovi su samo u medijima. Mislim da je eskalacija donekle dobra za Bajdena, jer mu donosi koristi kod kuće“, kaže anketirani građanin Vasilij.
“Ne verujem da će biti rata, mislim da je to samo plašenje kako bi ljudi živeli u strahu. Ne bi trebalo da se bojimo, već da ostanemo budni, a strah je naš neprijatelj”, ističe građanka Nailija.
“Niko ne može biti 100 posto siguran hoće li biti rata. Mislim da to ne zna ni ukrajinski predsednik”, navodi još jedan anketirani.
Najveće uzbuđenje je u stranim ambasadama u Kijevu, diplomatski egzodus je uglavnom prema Lavovu na zapadu zemlje. Ukrajinci su se odavno naviknuli na rat na istoku zemlje, od 2014. godine poginulo je više od 14.000 ljudi. Julija iz Odese poslovna je žena, ali i volonterka koja s drvenim kalašnjikovom učestvuje na vežbi teritorijalne zaštite.
“Ja sam vrlo miroljubiva osoba, moji hobiji su pletenje i kuvanje. Ali, razumem da ćemo možda morati da stanemo ispred vrlo dobro pripremljenih ljudi. A šta god da se dogodilo, kako bismo im se oduprli, moramo se barem malo pripremiti”, kaže Julija
U ovom trenutku najveći strah je od sabotaža i incidenata unutar Ukrajine, koje bi Moskva mogla iskoristiti kao izgovor za invaziju. Vežbe se sprovode duž gotovo 2000 km granice s Rusijom i Belorusijom.
“Ovakvo jedinstvo najistaknutijih svetskih demokratija nije zapamćeno decenijama. Naš neprijatelj to vidi i pokušava da zaljulja brod iznutra, da nas preplaši i podeli. Svakim danom sve smo jači u odbrani, politici i ekonomiji. Jedino što nam u ovom trenutku treba je – da ne popustimo pred hibridnim provokacijama i dezinformacijama naših neprijatelja”, rekao je premijer Ukrajine Denis Šmigal.
Subota je bila dan maratonske bilateralne telefonijade svetskih moćnika. Bajden, Makron, Šolc, bili su na “vrućem telefonu” s Putinom, ali i međusobno. Neuobičajeno oštar bio je nemački kancelar.
“Nužno je jasno reći da bi vojna agresija protiv Ukrajine, koja bi pretila njenom teritorialnom integritetu i suverenitetu, dovela do snažne reakcije, koju smo pažljivo pripremili s našim partnerima u Evropi i NATO-u, a koja može trenutno stupiti na snagu”, naveo je Šolc.
Razgovor Bajdena i Putina očigledno Ruse ostavlja nezadovoljnima. Bajden ne odstupa od odbijenica koje su Kremlju već poslate iz NATO-a.
“Eskalacija teme o invaziji je koordinisana i histerija je dosegnula svoj vrhunac. Ruski predsednik reagovao je da će ruska strana nedvosmisleno uzeti u obzir zabrinutosti koje je izneo Bajden. Ali, nažalost, a to je i naglašeno, te zabrinutosti ne dotiču se centralnih, ključnih pitanja ruskih inicijativa”, kaže savetnik ruskog predsednika Jurij Ušakov
Američki državni sekretar u polusatnom razgovoru s kolegom Lavrovim potcrtava ko je taj koji u ovom trenutku zapravo kreira zapaljivu situaciju.
“Jasno sam rekao, kao i predsednik Bajden u razgovoru s predsednikom Putinom, da diplomatski put prema rešenju krize koja je izazvana neisprovociranim gomilanjem ruskih trupa oko Ukrajine – i dalje ostaje otvoren. Način na koji Moskva može da pokaže da je spremna da ide tim putem je jednostavan: trebalo bi da deeskalira, umesto što eskalira. A isto tako bi trebalo ne samo da govori o diplomatskom rešenju, već da stvarno radi na njemu”, naglasio je Entoni Blinken.
Mnogo se govori o zapadnim medijima koji navodno huškaju na rat. Međutim, ruski državni mediji svakodnevno Rusima nude argumente koji opravdavaju invaziju. Jedan od scenarija u subotu iznosi moskovska “Pravda”, a prema njemu bi ruski parlament već tokom sledeće nedelje mogao da preporuči aneksiju Donjecka i Luganska, što bi nakon nekog pogodnog incidenta otvorilo put za otvoreni ulazak regularnih ruskih snaga i ponavljanje “krimskog recepta”.