EKOLOGIJA: ZA MANJE SMEĆA I VIŠE SREĆE

sredstva za čišćenje doma

Koliko god da ste svesni da otpad koji stvarate zagađuje životnu sredinu, pogotovo u Srbiji gde reciklaža nije dovoljno razvijena, deluje gotovo nemoguće živeti život u kome iskorišćena ambalaža, ostaci od hrane, pokvareni uređaji ili iznošena garderoba neće ostajati kao trag iza vas

Za KARAKTER piše KRISTINA CVEJANOV

Da li ste čuli za Zero Waste Movement ili Pokret za nula otpada?

Pokret koji zagovara redukciju stvaranja otpada kako isti ne bi završavao na deponijama ili u životnoj sredini nastao je još krajem 20. veka u Americi, da bi se brzo proširio po celom svetu, pre svega zahvaljujući brojnim ekološkim aktivistima koji su počeli ne samo da zagovaraju filozofiju nula otpada, već i da je ostvaruju u praksi.

U privredi termin „nula otpada” podrazumeva da privredni subjekt sav otpad koji generiše u svojoj delatnosti reciklira ili ponovo upotrebljava, odnosno da ništa što nastane u proizvodnom procesu kao otpad ne završava na deponiji.

Nula otpada zajednice nastaju kako bi se ljudi povezali i pomogli jedni drugima da smanje negativni ekološki otisak

Kad govorimo o pojedincu ili domaćinstvu pod nula otpad praksama podrazumeva se i mnogo radikalniji pristup – prevencija otpada. Ili prosto rečeno njegovo nestvaranje, što u društvu konzumerizma i ubrzanog tempa života nije uopšte lako. Koliko god da ste svesni da otpad koji stvarate zagađuje životnu sredinu, pogotovo u Srbiji gde reciklaža nije dovoljno razvijena, deluje gotovo nemoguće živeti život u kome iskorišćena ambalaža, ostaci od hrane, pokvareni uređaji, iznošena garderoba neće ostajati kao trag iza vas. Iz tog razloga nastaju Nula otpada zajednice, kako bi se ljudi povezali i pomogli jedni drugima da smanje taj negativni ekološki otisak i daju podršku jedni drugima da ne odustanu u toj ni malo lakoj borbi. U Srbiji prva takva zajednica je Fejsbuk grupa „Za manje smeća i više sreće”, koja nakon dve godine postojanja broji skoro12.000 pratilaca.

Na stranici koju je osnovala istoričarka umetnosti Milja Vuković svakodnevno se razmenjuju iskustva i praktični saveti za smanjenje otpada, ali i za zdraviji i održiviji život generalno. Na njoj se diskutuje o prevenciji otpada, kompostiranju, recikliranju, ali i svi drugim temama iz oblasti životne sredine. U poplavi trivijalnih, lakih i zabavnih sadržaja na internetu „Za manje smeća i više sreće“ je za mnoge oaza normalnost i optimizma. Ljudi koji se na njoj okupljaju su zagovornici povratka vrednostima koje je čovek današnjice shvatio olako. A to nije samo život bez otpada i čistija životna sredina, već mnogo više od toga – povratak filozofiji „manje je više“, povratak prirodi i samom sebi. U društvu u kome je svako potrošač, a tek poneko čovek – poziv na život sa manje smeća, a više sreće, mu dođe kao terapija. Ono što još ne shvatamo jeste da od masovnosti njene primene zavisi koliko dugo ćemo živeti. Ne samo mi lično, već i cela planeta.

Milja Vuković za Karakter definiše Pokret za nula otpada kao reakciju društva na probleme akumulacije smeća i preteranog, apsurdnog konzumerizma, ali naglašava da je deo istog puta ka rešenju reduktarijanstvo i veganstvo (nastojanje da smanjenjem ili prestankom upotrebe životinjskih proizvoda utičemo na životnu sredinu i društvo), smanjenje upotrebe fosilnih goriva i drugih fosilnih proizvoda, energetska efikasnost, etičko bankarstvo, minimalizam, odrast (degrowth) i rewilding koji možemo objasniti kao povratak prirode.

„Na ličnom nivou, ja vidim da je život bez otpada jedan transformativni alat, nešto što mi omogućava da se još bolje, intimnije povežem sa prirodom učeći o složenoj međusobnoj povezanosti svega što me okružuje. Pokušavajući da smanjim količinu otpada koju stvaram, ja saznajem o uticaju koji na živi svet, i ljude i životinje, ima moj organski otpad, moj mikroplastični otpad, plastika koju bacamo…  Preuzimam odgovornost za to i osećam da aktivno doprinosim i smanjenju negativnog uticaja, što me raduje, a i otvaram se ka tome da loše, destruktivne prakse koje čine naš svakodnevni život ne samo dovedem u pitanje već da imam kreativnosti i inspiracije da tragam za boljim alternativama. Meni lično je život bez otpada doneo puno, puno radosti“, priča Milja Vuković.

Život bez otpada je ideal, ka kome vode mali koraci

Milja Vuković

Svoju radost, kao i savete za smanjenje otpada, Milja svakodnevno deli sa članovima grupe, polako i strpljivo, često ponavljajući odgovore i na ista pitanja, koja iznova i iznova postavljaju novi članovi. Poručuje da je život bez otpada ideal, ka kome vode mali koraci od kojih je prvi sagledati kakav otpad pojedinac ili domaćinstvo pravi i koliko ga je na nedeljnom nivou.

A onda treba postaviti ciljeve i izabrati:

  • Šta možemo da potpuno izbacimo iz upotrebe (plastične slamčice ili štapiće za uši, na primer)
  • Za šta možemo da pronađemo odgovarajuće alternative (čvrsti domaći sapuni i šamponi umesto kupki u plastičnoj ambalaži, metalni brijači umesto plastičnih jednokratnih…)
  • Šta možemo da smanjimo (kupovinu vode i napitaka u plastičnoj ambalaži…)

višekratne blaznice

Milja poručuje da treba krenuti od nečega jednostavnog: od nošenja cegera i neuzimanja plastičnih kesa, od flaše za vodu koju nosimo sa sobom, od kupovine na pijaci ili uopšte kupovine robe na merenje što je više moguće, kompostiranja.

I ono što je najvažnije, da treba tražiti ravnotežu u svemu tome – biti karakter i ne dozvoliti da fokus bude na problemima i neuspesima, jer će ih sigurno biti, već vrednovati sopstveni trud na promeni navika i radovati se i biti zahvalan za sve mogućnosti koje nam se pružaju. Čak i onda kad nam ne deluju kao velike.

Share